Prijeđi na sadržaj

Nicholas Rémy

Izvor: Wikipedija

Nicholas Rémy (Charmes, 1530. - ?, 1612.), francuski pravnik, javni službenik, demonolog i lovac na vještice. Bio je posljednji demonolog koji je u djelima opisivao suđenja vješticama u kojima je sam sudjelovao kao sudac. Na osnovu svojih iskustava u suđenju vješticama u Vojvodstvu Lorene napisao je 1595. godine djelo Daemonolatreiae libri tres, koje je postalo standardna literatura za lovce na vještice u sljedećim stoljećima.[1]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Njegov otac Gérard Rémy je bio načelnika Charmesa, a stric je bio upravitelj departmana Vosges. Studirao je pravo na Sveučilištu u Toulouseu, nakon čega se oženio s Annom Marchand, s kojom je imao sedemero djece. Godine 1563. preselio se s obitelji u Pariz i počeo napredovati u karijeri. Godine 1570. naslijedio je svog strica kao upravitelj departmana Vosges. Pet godina kasnije postao je državni kancelar vojvode Karla III. Lorenskog. Godine 1591. postao je državni tužitelj Vojvodine Lorene.[1]

Bio je zainteresiran za problematiku vještičarstva još od djetinjstva te je počeo nemilosrdno progoniti tobožnje vještice u trenutku kada je dobio ovlasti u Loreni. Hvalio se da je procesuirao i kaznio preko devet stotina vještica. Godine 1582. optužio je i osudio jednu ženu pod optužbom da je navodno uporabom magije i vračanja ubila njegovog najstarijeg sina. Knjigu o vješticama, njihovom savezu sa Sotonom, sklapanju ugovora i seksualnim odnosima vještica sa Sotonom počeo je pisati od 1592. godine. S obzirom na to da je bio istaknuti javni službenik i da je u svom djelu koristio osobna iskustva i podatke sa suđenja vješticama, njegovo je djelo imalo velik utjecaj i autoritet među čitateljima. U knjizi je obilato koristio citate Johanna Weyera (1515. – 1588.) i Jeana Bodina (1530. – 1596.).[2] Remy je ostao do kraja života uvjereni protivnik vještica.[1]

Bilješke

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]


Nedovršeni članak Nicholas Rémy koji govori o ezoteriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.